12.01.2019.

Za pojedine ljude, prvi sneg znači samo jedno – “iskopavanje” vunenih čarapa i prekrivača iz ormara i momentalno prepuštanje stanju hibernacije!

Opet, za druge sneg predstavlja neverovatno uzbuđenje i radost, jer to znači da počinje sezona upražnjavanja zimskih sportova, pre svega skijanja!

Činjenica je da ljudi koji su jednom stali na skije, nikada nisu prestali da budu zavisni od ovog sporta. Jednom kada se osete dobrobiti skijanja – teško se ove zimske aktivnosti napuštaju. A dobrobiti je poprilično jer je skijanje zdravo, zabavno ali i dinamično! Pa, da navedemo kako to skijanje pozitivno utiče na duh i telo.

Skijanje kao „lek“ za zimsku depresiju i pokretljivost tela

Skijanje je izuzetan sport koji ne uključuje samo fizičke, već i mentalne, socijalne i emocionalne aspekte našeg života. Poznat vam je pojam “zimska depresija”, zar ne? Upravo je “lek” za zimsku letargiju baš skijanje koje pomaže da se takvo stanje prevaziđe i to uz kombinaciju fizičke aktivnosti, čistog vazduha i izlaganja Suncu koliko god je to moguće.

Fizičke dobrobiti koje skijanje sobom nosi su i više nego očigledne i lako merljive – naravno, ako ste skijaš. Međutim, ljudi koji nikada ranije nisu skijali ne znaju za još neke “skrivene” koristi od skijanja a to je aktiviranje dodatnih moždanih centara i povećavanje moždane aktivnosti tokom skijanja. Stručno rečeno: Propriocepcija je sposobnost lokomotornog sistema za primerene odgovore na specifične, a često i na neobične statičke i dinamičke nadražaje. A jednostavnije rečeno, to je sposobnost organizma da voljno ili refleksno prepoznaje položaje tela i delove tela u prostoru i vremenu, kao i prostorno-vremenske parametre tih položaja. Samim tim skijanje zahteva dobru koordinaciju i ravnotežu što “bilduje” mozak. Prilikom skijanja ima toliko malih pokreta i pozicija tela kojih moramo biti svesni da bismo dobro skijali. Čak i da smo početnici – opet će mozak raditi “300 na sat” da bi održavao stalne promene položaja tela što opet znači dodatno angažovanje i mozga ali i ostalih delova tela. Što više skijamo to više pojačavamo sposobnost da budemo svesni kretanja delova tela. Ovo je važno jer propriocepcija (sposobnost prilagođavanja) slabi sa godinama, tako da što smo više uključeni u proprioceptivne aktivnosti, to će se ona sporije smanjivati. Klasičan anti-ejdžing sport!

Kada početi sa pripremama?

Međutim, čak i iskusni skijaši treba da budu oprezni i da počnu sa pripremama za zimovanje barem nekoliko meseci pred početak sezone, kako im užitak ne bi pokvarila upala mišića ili… daleko bilo… neka povreda. Dakle, nemoguće je od potpune neaktivnosti za kratko vreme pripremiti organizam za celodnevno skijanje.

Najbolja priprema je aktivan životni stil i rekreativno bavljenje sportom tokom cele godine. Ipak, osobe koje ne upražnjavaju kontinuiranu fizičku aktivnost, trebalo bi da s pripremama počnu barem nekoliko meseci ranije, što podrazumeva da će na skijanje otići pristojno utrenirani.

Jednostavne vežbe – za mnogo sati na stazi

Od vežbi koje angažuju zglobove i mišiće nogu korisne su različite vrste čučnjeva s većim ili manjim razmakom između stopala, polučučanj, iskorak, sunožni poskoci napred-nazad i u stranu, poskoci s noge na nogu, poskoci iz čučnja i slično.

Takođe je potrebno posvetiti pažnju vežbama za mišiće trbuha i leđa. Vremenom bi trebalo da se postepeno povećava intenzitet opterećenja i broj ponavljanja vežbi.

Najbolji način doziranja opterećenja je subjektivni doživljaj blagog umora angažovanih mišića na kraju treninga.

Savet za kraj

Savet početnicima je svakako da ne provode u početku veliki broj sati na stazi, već da budu pažljivi i da postepeno i strpljivo provode vreme na skijama. Oni koji se ipak preforsiraju i, što je čest slučaj, dobiju upalu - treba da znaju da ne mogu potpuno da otkloniti simptome, ali ih mogu ublažiti. U tu svrhu se preporučuje andol i naizmenično tuširanje toplom i hladnom vodom.

U svakom slučaju, odustajanja nema! Iskoristite sve draži i dobrobiti zimske idile, nemojte se ulenjiti, uživajte i dobro se zabavite!